Zračni putnički promet na prostorima BiH počinje pred Drugi svjetski rat. Godine 1930. otvara se linija Beograd — Sarajevo — Podgorica. U upotrebi su manji putnički zrakoplovi, a u tom razdoblju koristi se vojni aerodrom u Rajlovcu. U vrijeme Drugog svjetskog rata promet je prekinu. Od 1947. godine, ponovo se uspostavlja redovni civilni zračni promet prema Sarajevu, linijama između Sarajeva, Beograda i Zagreba. U Sarajevskom polju, u blizini travnatog aerodroma Butmir od 1965. do 1969. izgrađena je potrebna aerodromska infrastruktura pa je 1969. godine Aerodrom Sarajevo-Ilidža svečano je otvoren za civilni zračni promet. Za Zimske olimpijske igre 1984. (ZOI ‘84) prošireni su osnovni kapaciteti Aerodroma.

 

Pred početak rata 1992. godine na Aerodrom dolaze jedinice UNPROFOR-a, a potom je aerodrom devastiran. Tijekom rata Aerodrom je služio međunarodnim vojnim snagama i humanitarnim letovima, radi opskrbe stanovništva Sarajeva i povremene evakuacije teško bolesnih i ranjenih građana i prijevoz raznih „mirovnih“ delegacija. U razdoblju od 1992. do1995. trajao je vremenski najduži humanitarni zračni most za opskrbu jednog opkoljenog grada. S blizu 13.000 obavljenih letova i trajanjem dužim od tri godine, premašeni su obim i vrijeme zračnog mosta koji su zapadni saveznici poslije Drugog svjetskog rata uspostavili za opskrbu Zapadnog Berlina.

Do izgradnje ratnog objekta DB (tunela Dobrinja-Butmir), prokopanog ispod piste Sarajevskog aerodroma, više od 800 ljudi izgubilo je život na prostoru aerodromskog kompleksa. Sarajevski aerodrom, 16. kolovoza 1996. otvoren je za civilni promet. Generalna rekonstrukcija aerodroma završena je 2001. godine. Danas ima oko 400 uposlenih i promet već od 600.000 putnika na godinu s više od 7.000 zračnih operacija, prijevozom više od dva milijuna kilograma cargo roba.